Mjesec hrvatskog jezika manifestacija je koja traje od Međunarodnog dana materinskog jezika (21. veljače) do dana objave glasovite Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine (17. ožujka). U tom se razdoblju posebna pozornost posvećuje jednom od najvažnijih obilježja hrvatskog kulturnog identiteta, a to je hrvatski jezik. Unatoč brojnim pritiscima i zabranama, hrvatski je jezik tijekom tisućljetne povijesti ostao sačuvan i samosvojan, a kako bismo ga i u budućnosti sačuvali, u našoj smo mu školi posvetili nekoliko aktivnosti.
Izložbom o glagoljici u školskoj knjižnici obilježili smo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva (22. veljače), a u školskom hodniku postavljene su još dvije izložbe posvećene hrvatskome jeziku. Prva je o Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, važnome proglasu koji je označio prekretnicu u obrani hrvatskog jezika pred srpskom asimilacijom te kojim se zahtijeva ravnopravan položaj hrvatskoga jezika u jugoslavenskoj federaciji. Objavljena je 17. ožujka 1967. u zagrebačkim novinama Telegram, a prihvatila ju je većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i potpisao veći broj javnih i kulturnih djelatnika.
Znameniti Hrvati zaslužni za razvoj jezika u 19. stoljeća naziv je druge izložbe. Osim što učenicima nudi osnovne informacije o utjecaju Ivana Mažuranića, Petra Preradovića, Antuna Mihanovića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog te Ljudevita Gaja na razvoj hrvatskoga jezika u 19. stoljeću, izložba ih potiče i na dodatno istraživanje spomenutih autora.
Učenici samostalno mogu pronaći informacije na pouzdanim internetskim stranicama do kojih mogu otići putem QR koda, a nakon toga mogu riješiti kviz u kojemu će provjeriti svoje znanje o povijesti hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. Kviz je otvoren do 25. ožujka 2021., a može mu se pristupiti i putem poveznice. Rezultate kviza objavit ćemo krajem ožujka, a najuspješnije ćemo učenike nagraditi. Alica Bačeković Pavelić, prof. i dipl. bibl.
Alica Bačeković Pavelić, prof. i dipl. bibl.